Platforma omogućava agregiranje projekata u investicijske pakete, a u konačnici bi omogućavala ulaganja za institucionalne investitore poput mirovinskih i investicijskih fondova i izravno za građane.

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske pokreće platformu pod nazivom Sunce na dlanu kojom će, u suradnji sa softverskom tvrtkom SAP, povezati investitore i vlasnike krovova-zgrada koji su ujedno i kupci električne energije.

U razgovoru za Poslovni dnevnik ravnatelj REGEA-e, Julije Domac, otkrio je o kakvoj je platformi riječ, koje su prednosti digitalnih tehnologija u svijetu energetike i koliko smo ambiciozni po pitanju nove strategije energetskog razvoja RH.

Možete li nam pojasniti ideju platforme Sunce na dlanu?
Ideja je povezati investitore i vlasnike krovova -zgrada koji su ujedno i kupci električne energije. Platforma definira ugovorne odnose na siguran i transparentan način te omogućava agregiranje projekata u investicijske pakete. Platforma funkcionira bez obzira na granice – investicijski paketi mogu se slagati s projektima iz različitih država. U konačnoj fazi, platforma bi omogućavala ulaganja za velike institucionalne investitore poput mirovinskih i investicijskih fondova i izravno za građane. Ovom platformom želimo u svijet energetike prenijeti sve današnje prednosti digitalnih tehnologija i načina razmišljanja 21. stoljeća, a ideja se rodila lani tijekom jednog razgovora s grupom španjolskih poduzetnika koji su pitali – kako nam možete pomoći da dođemo na hrvatsko tržište? Početak rada platforme očekujemo početkom lipnja. Vrijednost prvih projekata koji će se na njoj naći bit će više od 10 milijuna, a očekujem da ćemo već za 2 do 3 mjeseca imati i više od 100 milijuna kuna vrijednosti projekata. Platforma je u ovoj fazi usmjerena na solarnu energiju odnosno fotonaponske elektrane, iako će se u kasnijoj fazi moći koristiti i za druge projekte koji se na sličan način mogu financijski vrednovati – npr. proizvedena toplinska energija, ostvarene financijske uštede i slično.

Kako je došlo do suradnje sa SAP-om?
Gotovo slučajno. Ali to i je pravi život, često se najbolje stvari pokreću uslijed sretne kombinacije pravih ljudi koji se nađu pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakon toga, slučajnost i improvizaciju treba izbjegavati, upravo suprotno općem mišljenju koje je kod nas rašireno. SAP je sigurno jedan od globalnih lidera u području naprednih digitalnih rješenja i nama vrlo poželjan tehnološki partner. Uvijek je dobro surađivati i raditi s partnerima od kojih se može učiti – to je najbolji način da napredujete i da se usavršavate. Čvrsto vjerujem da se najbolji projekti i pravi iskoraci mogu napraviti samo – multidisciplinarno. Uvijek treba slušati i druge struke i pokušati razumjeti različite poglede na isti problem. Takvu kulturu komuniciranja i rada trebamo razvijati u Hrvatskoj.

Što donose digitalne tehnologije u energetici?
Optimist poput mene odgovorio bi bez razmišljanja – donose jako puno i sve će se promijeniti nabolje. U energetici treba ipak biti malo oprezan. Na primjer, nafta i motori s unutrašnjim izgaranjem su trebali donijeti slobodu kretanja, ali je su u paketu došle i katastrofalne klimatske promjene, geopolitičke podjele i ratovi, ekstraprofiti naftnih kompanija. Nuklearna energija je trebala donijeti ogromnu količinu čiste energije, ali je u paketu donijela i oružje za masovno uništenje, smrtonosna zagađenja radijacijom i troškove sanacije katastrofa koji se mjere u milijardama dolara. Digitalne tehnologije u kombinaciji s obnovljivim izvorima mogu donijeti potpunu demokratizaciju proizvodnje energije i situaciju u kojoj je baš svaki pojedinac na kugli zemaljskoj i proizvođač i trgovac energijom. Zamislite koja je to prilika za ublažavanje siromaštva i izjednačavanje imovinskih razlika!? Hoće li i može li se to dogoditi bez potresa i zloupotrebe, tek ostaje vidjeti. Volio bih vjerovati da su ljudska rasa i današnje društvo spremni za ovakav izazov i mogućnost kolikogod je to ponekad teško zamisliti. Tijekom sljedećih desetljeća digitalne tehnologije mogle bi učiniti energetske sustave diljem svijeta potpuno povezanim, pouzdanim i što je najvažnije – održivim. Digitalizirani energetski sustavi u budućnosti mogu identificirati tko treba energiju i dostaviti je u pravo vrijeme, na pravom mjestu i uz najniže troškove. No digitalizacija također donosi sigurnosne i rizike gubitka privatnosti. Čuvena pitanja protivnika obnovljivih izvora – što ako vjetar ne puše i što kad po noći kad sunce ne sija, digitalizacijom postaju posve bespredmetna. Uvijek negdje vjetar puše! Sunce uvijek negdje sija ili je njegova energija uskladištena u baterijama. Digitalnim tehnologijama brzog odziva ta je energija jednostavno dostupna i koristi se kad i gdje treba.

Hoće li prema tome budućnost energetike biti obnovljiva?
Mislim da je to jedina budućnost koja energetika, ali i planeta Zemlja mogu imati. Godinama smo zatvarali oči pred klimatskim promjenama i sada više nije pitanje događaju li se zaista, nego – koliko će one biti katastrofalne i stignemo li barem nešto spasiti. U isto vrijeme, cijena tehnologije obnovljivih izvora energije stalno pada, a takav se trend očekuje i u predvidivoj budućnosti. Na primjer, cijena fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije od 2009. do 2018. godine je pala za 86 posto. Do 2025. godine na globalnoj razini očekuje se prosječna cijena električne energije iz Sunca od svega 5-6 US? po kWh. Samo u 2018. godini, u Njemačkoj je instalirano novih 3000 MW novih fotonaponskih elektrana. Fotonaponsko tržište sve više obilježava ulazak velikih i institucionalnih ulagača – elektroprivreda i financijskih institucija. Opet ćemo se vratiti na digitalizaciju. Upravo su sedamdesetih godina prošlog stoljeća, elektroprivrede bile digitalni pioniri, koristeći nove tehnologije kako bi olakšale upravljanje i rad mreže. Brzina digitalizacije energije stalno raste. Globalna ulaganja u digitalnu infrastrukturu i softver za električnu energiju porasla su za više od 20 posto godišnje od 2014., dosegnuvši 47 milijardi dolara u 2016. godini. Ova digitalna ulaganja u 2016. bila su gotovo 40 posto veća od ulaganja u proizvodnju električne energije na plin u svijetu, 34 milijarde dolara, i gotovo jednako ukupnom ulaganju u elektroenergetski sektor jedne Indije, točnije 55 milijardi dolara.

Energetska strategija dokument je kojim bi se trebali upravo ‘udariti’ temelji i stvoriti jasan plan i vizija gdje planiramo biti do 2050. Koliko je po Vašem mišljenju to dobro napravljeno?
U situaciji kada se kao država ionako moramo uklopiti u zajedničku europsku energetsku politiku, nacionalna energetska strategija može jedino biti prilika da pokušamo napraviti nešto više od ostalih. Silno me frustrira činjenica da nema niti jednog područja u kojem moja Hrvatska želi biti najbolja. Ako može jedna Finska biti najbolja u obrazovanju, Estonija u digitalizaciji javne uprave, zašto smo mi tako neambiciozni? Energetska strategija koja se ovih dana predstavlja po meni je žalosno neambiciozna – željeni udio obnovljivih izvora energije postavili smo jednostavno na razinu prosjeka EU bez vidljivog razloga, a jedino su ulaganja u plin i naftu konstantna bez obzira na scenarij, 5 milijardi kuna svake godine i tako do 2030. godine. Dakle, nastavljamo raditi kao do sada bez ikakve vizije ili ambicije da nešto promijenimo. Nevjerojatno je to za zemlju koja obiluje prirodnim potencijalom obnovljivih izvora energije i u kojoj bi se promjene zapravo mogle lako i brzo napraviti. Mi umjesto toga jedino sanjarimo o strateškim partnerima i stranim investitorima, a kad sve rasprodamo, onda ćemo ponovo 10 stoljeća plakati za propuštenim prilikama. Razočaravajuće je vidjeti da se na čak 718 stranica prve dvije knjige hrvatske energetske strategije nove ideje i promjene donose na kapaljku. Za usporedbu – slovenska Strategija energetske politike do leta 2030 (in vizija do leta 2050) napisana je na 17 stranica. Austrijska Klimatsko-energetska strategija do 2030. stala je na svega 92 stranice , a obje su ove zemlje nedavno na najvišoj razini iskazale ambiciju da postanu 100 posto obnovljive. Hoće li hrvatska strategija na kraju pomoći hrvatskoj vladi da zauzme neko suvislo stajalište prema svemu što se događa? Sumnjam, a upravo bi to trebala biti svrha i smisao Energetske strategije. Hoće li HEP na primjer negdje ići ulagati i tako otvoriti vrata i nekim sposobnijim domaćim privatnim tvrtkama? Na temelju ovakve Energetske strategije neće sigurno. A hoće li npr. MRRFEU dobiti input kako programirati sljedeću financijsku omotnicu 2021-2027. za energetske projekte? Neće sigurno. Šteta još jedne propuštene prilike. Energetska tranzicija u Hrvatskoj očito se neće događati zbog ove Strategije nego ovoj Strategiji usprkos.

Koncept ima izvozni potencijal

Kao predsjednik FEDARENE, uskoro u trećem mandatu uglednog Udruženja regija i energetskih agencija u Bruxellesu, planirate li koncept Sunca na dlanu preslikati i na druge zemlje članice?
Digitalni izazov – primjena IT alata u provedbi energetske tranzicije jedna je od ključnih točaka koje predlažem Udruženju od preko 90 članova iz cijele EU za svoj treći mandat. Uz to i veći utjecaj regija i gradova na kreiranje europske energetske politike i veći pritisak na nacionalne vlade kako bi prepoznale mogućnosti koje čista energija donosi. Svih godina do sada trudio sam se promovirati sve dobro što dolazi iz Hrvatske i graditi jednu pozitivnu sliku za sve nas. Koncept platforme sigurno može biti jedan od naših izvoznih proizvoda, a znanje je uvijek proizvod koji je najunosnije prodavati.

IZVOR Poslovni dnevnik

Leave a Comment

Your email address will not be published.

Scroll to Top